Preskočite na glavni sadržaj
Prijava

Općenito

Pripada li naša institucija subjektima NIPP-a?
Subjekti NIPP-a su određeni člankom 5. st. 1. Zakona o NIPP-u (NN 56/1352/1850/20) kao:
 
„... tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i koja su u smislu ovoga Zakona obvezna sudjelovati u uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a.“
 
Kao tijela javne vlasti podrazumijevaju se državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.
 
Zakon također predviđa mogućnost uključivanja trećih strana u NIPP pod određenim uvjetima: „Treća strana može postati subjekt NIPP-a ako ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o NIPP-u nakon što Vijeće NIPP-a o tome donese odgovarajuću odluku prema prijedlogu Nacionalne kontaktne točke.“.
 
Sukladno prije navedenom, ukoliko Vaša institucija temeljem posebnog zakona stvara prostorni podatak, tada je smatramo subjektom NIPP-a.
 
Primjer: Državna geodetska uprava (DGU) je temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nadležna za poslove državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena. U okviru navedenih nadležnosti nastaju prostorni podaci koji su dio NIPP-a, te je DGU subjekt NIPP-a.
Koje su obveze subjekata NIPP-a?
Obveze subjekata NIPP-a su prema Zakonu o NIPP-u definirani člankom 25. kojim je propisano slijedeće:
  1. Subjekti NIPP-a su obvezni:
  1. pripremiti podatke i metapodatke i uključiti ih u NIPP,
  2. skrbiti se o ažuriranju istih,
  3. pripremiti informacijsko-komunikacijske sustave prostornih podataka i uključiti ih u NIPP,
  4. ispunjavati sve ostale obveze koje proizlaze iz ovoga Zakona.
  1. Za ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je čelnik subjekta NIPP-a.
Prvi korak u ispunjavanju obveza je prijava subjekta u Registar subjekata NIPP-a, a zatim slijedi prijava izvora prostornih podataka iz njihove nadležnosti u Registar izvora prostornih podataka NIPP-a. Prijavljeni izvori se potom opisuju metapodacima u Katalogu metapodataka na Geoportalu NIPP-a.

U slučaju skupova ili nizova sljedeći je korak harmonizacija podataka, a ukoliko nisu razvijene mrežne usluge, obavezan je njihov razvoj sukladno Zakonu o NIPP-u (NN 56/1352/1850/20).
Koje su prednosti NIPP-a?
Brojne su prednosti od uključivanja u NIPP, a neke od najvažnijih su ušteda resursa i vremena što izravno rezultira uštedom novca. Najosnovniji primjer je korištenje izvora prostornih podataka drugih institucija, čime se izbjegava njihova redundantnost. Povećava se partnerstvo i suradnja između tijela javne vlasti, kao i transparentnost njihova rada. Posebno je važan segment razvoj novih proizvoda omogućen upravo kroz dijeljenje, dostupnost i kombiniranje prostornih podataka. Više o NIPP-u možete pronaći u našoj brošuri „Prostorni podaci i NIPP za povezanu Hrvatsku“.

Iako koristi ostvarene uspostavom NIPP u prvom koraku najviše ostvaruju tijela javne vlasti, ovaj se utjecaj izravno prelijeva i na privatni sektor. Posebno se ističu značajke kao što su:
  • dostupnost traženih prostornih podataka u stvarnom (realnom) vremenu, neovisno od radnog vremena institucija
  • ušteda vremena u potrazi za prostornim podacima koji odgovaraju traženoj namjeni kroz javno dostupan Katalog metapodataka
  • nije potrebno spremati prostorne podatke ili provjeravati jesu li oni ažurni jer se poslužuju putem mrežnih usluga, a za njihovo je održavanje odgovorna nadležna institucija
  • mogućnost istovremenog korištenja prostornih podataka raznih institucija za stvaranje šire slike ili trećih proizvoda
  • kroz uštede u resursima tijela javne vlasti, prvenstveno novčanima, realnom sektoru ostaje više
  • uspostavom Nacionalne infrastrukture prostornih podataka osigurava se osnova za buduće nadogradnje, čime se izbjegava ponovno prikupljanje istih podatka
 
No, važno je naglasiti da uključivanje u NIPP nije izbor nego zakonska obveza za sva tijela javne vlasti Republike Hrvatske koja u svojoj nadležnosti imaju prostorne podatke sukladno članku 5. Zakona o NIPP-u.
Na koje izvore prostornih podataka se odnosi Zakon o NIPP-u?
Zakon o NIPP-u se sukladno čl. 6. primjenjuje na izvore prostornih podataka pod uvjetom:
 
  • da se odnose na teritorij Republike Hrvatske, unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas i njezina ekološko-zaštitna ili gospodarska područja i druge prostore nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava,
  • da su u elektroničkom obliku,
  • da su u nadležnosti ili djelokrugu subjekata NIPP-a,
  • da se odnose na jednu ili više tema iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ,
  • da se ne odnose na klasificirane prostorne podatke.
     
Popis svih tema zajedno s pripadajućim opisima dostupan je putem poveznice.
Koja je uloga Nacionalne kontaktne točke?
Nacionalna kontaktna točka je odgovorna za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom INSPIRE direktive, za djelotvornu primjenu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka te obavlja poslove tajništva i koordinacije tijela NIPP-a, kao i poslove tehničke podrške uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a. Osim navedenog, važno je napomenuti da se predsjednik Vijeća NIPP-a, tijela koje uspostavlja NIPP u Republici Hrvatskoj i koordinira aktivnosti subjekata NIPP-a u opsegu i s pravima o obvezama utvrđenim Zakonom o NIPP-u, imenuje iz Nacionalne kontaktne točke.

U Republici Hrvatskoj Državna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive temeljem Zakona o NIPP-u. Detaljnije o Nacionalnoj kontaktnoj točki možete pročitati u Zakonu o NIPP-u, člancima 1., 2., 7., 10., 11., 18., 19., 25., 26., 29. i 31. (NN 56/1352/1850/20).