Pripada li naša institucija subjektima NIPP-a?
„... tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i koja su u smislu ovoga Zakona obvezna sudjelovati u uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a.“
Kao tijela javne vlasti podrazumijevaju se državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.
Zakon također predviđa mogućnost uključivanja trećih strana u NIPP pod određenim uvjetima: „Treća strana može postati subjekt NIPP-a ako ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o NIPP-u nakon što Vijeće NIPP-a o tome donese odgovarajuću odluku prema prijedlogu Nacionalne kontaktne točke.“.
Sukladno prije navedenom, ukoliko Vaša institucija temeljem posebnog zakona stvara prostorni podatak, tada je smatramo subjektom NIPP-a.
Primjer: Državna geodetska uprava (DGU) je temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nadležna za poslove državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena. U okviru navedenih nadležnosti nastaju prostorni podaci koji su dio NIPP-a, te je DGU subjekt NIPP-a.
Koje su obveze subjekata NIPP-a?
Obveze subjekata NIPP-a su prema Zakonu o NIPP-u definirani člankom 25. kojim je propisano slijedeće:
U slučaju skupova ili nizova sljedeći je korak harmonizacija podataka, a ukoliko nisu razvijene mrežne usluge, obavezan je njihov razvoj sukladno Zakonu o NIPP-u (NN 56/13, 52/18, 50/20).
- Subjekti NIPP-a su obvezni:
- pripremiti podatke i metapodatke i uključiti ih u NIPP,
- skrbiti se o ažuriranju istih,
- pripremiti informacijsko-komunikacijske sustave prostornih podataka i uključiti ih u NIPP,
- ispunjavati sve ostale obveze koje proizlaze iz ovoga Zakona.
- Za ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je čelnik subjekta NIPP-a.
U slučaju skupova ili nizova sljedeći je korak harmonizacija podataka, a ukoliko nisu razvijene mrežne usluge, obavezan je njihov razvoj sukladno Zakonu o NIPP-u (NN 56/13, 52/18, 50/20).
Na koje izvore prostornih podataka se odnosi Zakon o NIPP-u?
Zakon o NIPP-u se sukladno čl. 6. primjenjuje na izvore prostornih podataka pod uvjetom:
- da se odnose na teritorij Republike Hrvatske, unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas i njezina ekološko-zaštitna ili gospodarska područja i druge prostore nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava,
- da su u elektroničkom obliku,
- da su u nadležnosti ili djelokrugu subjekata NIPP-a,
- da se odnose na jednu ili više tema iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ,
- da se ne odnose na klasificirane prostorne podatke.
Popis svih tema zajedno s pripadajućim opisima dostupan je putem poveznice.
Koja je uloga Nacionalne kontaktne točke?
Nacionalna kontaktna točka je odgovorna za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom INSPIRE direktive, za djelotvornu primjenu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka te obavlja poslove tajništva i koordinacije tijela NIPP-a, kao i poslove tehničke podrške uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a. Osim navedenog, važno je napomenuti da se predsjednik Vijeća NIPP-a, tijela koje uspostavlja NIPP u Republici Hrvatskoj i koordinira aktivnosti subjekata NIPP-a u opsegu i s pravima o obvezama utvrđenim Zakonom o NIPP-u, imenuje iz Nacionalne kontaktne točke.
U Republici Hrvatskoj Državna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive temeljem Zakona o NIPP-u. Detaljnije o Nacionalnoj kontaktnoj točki možete pročitati u Zakonu o NIPP-u, člancima 1., 2., 7., 10., 11., 18., 19., 25., 26., 29. i 31. (NN 56/13, 52/18, 50/20).
U Republici Hrvatskoj Državna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive temeljem Zakona o NIPP-u. Detaljnije o Nacionalnoj kontaktnoj točki možete pročitati u Zakonu o NIPP-u, člancima 1., 2., 7., 10., 11., 18., 19., 25., 26., 29. i 31. (NN 56/13, 52/18, 50/20).
Odgovornost i prekršajne odredbe Zakona o NIPP-u?
Prema Zakonu o NIPP-u, odgovornost i prekršajne odredbe su definirani kao čl. 33 i čl. 34:
Razuman rok se određuje u pisanoj obavijesti, a pretpostavlja procijenjeno vrijeme potrebno za otklanjanje nepravilnosti.
„Ako subjekt NIPP-a svojim djelovanjem ili neispunjavanjem obveza propisanih ovim Zakonom prouzroči štetu za koju temeljem prava Europske unije odgovornost snosi Republika Hrvatska, troškove tako nastale štete snosi subjekt NIPP-a.“
„ Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba subjekta NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona ako ne osigura ispunjavanje obveza iz članka 25. stavka 1. točke a), b) i c) ovoga Zakona.“
Navedenim je Zakonom također određeno postupanje Nacionalne kontaktne točke u slučaju da subjekti NIPP-a ne ispunjavaju obveze, čl. 25 st. 8:„ Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba subjekta NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona ako ne osigura ispunjavanje obveza iz članka 25. stavka 1. točke a), b) i c) ovoga Zakona.“
„U slučaju da subjekti NIPP-a ne ispunjavaju obveze proizišle iz ovoga Zakona, Nacionalna kontaktna točka će ih o tome pisano obavijestiti i tražiti da isprave nepravilnost u razumnom roku.“
Razuman rok se određuje u pisanoj obavijesti, a pretpostavlja procijenjeno vrijeme potrebno za otklanjanje nepravilnosti.